Na ovoj stranici možete vidjeti opis, tehničke karakateristike, popis i slike naših produkata za komercijalnu upotrebu. Radi se o proizvodima od prirodnog kamena. Prije nego što krenete u razgledavanje pročitajte par redaka o prirodnom kamenu. Prirodni kamen cijenimo radi njegove trajnosti i lijepog izgleda.

Oduševljava nas u ostacima veličanstvenih megalitnih kultura, u egipatskim piramidama ili piramidama plemena Inka te u mramornim kipovima grčkih i rimskih božanstava. Iznenađuje nas u indijskim svetištima, uklesanima u žive stijene, u japanskim vrtovima sa promišljeno raspoređenim kamenjem te u kamenitim čipkastim uresima maorskih palača i gotskih crkvi… Poznajemo ga iz ruševina starih kuća i gradova, gdje napola ispran odolijeva stoljećima i čeka na ponovnu ugradnju.

Ima više vrsta prirodnog kamenja, a dijele se u dvije skupine: granite i mramore. U granite ubrajamo tvrđe vrste kamena, a u mramore mekše.

GRANIT

Najučestaliji, a tehnički gledano i najvažniji kamen. Tvrđi je i otporniji od vapnenca i mramora pa stoga i prikladniji za popločavanje prostora sa velikom frekvencijom prometa. Graniti su vrlo iskoristivi, prikladni za popločavanje unutarnjih i vanjskih prostora, izvedbu stuba, obloga, pultova, fasada itd.

Cijenjeni su ne samo radi izvanrednih mehaničkih i fizikalnih svojstava, već i radi široke palete boja u kojima se nude. Pravilnom kombinacijom oblika i materijala (boja) možemo dobiti neograničeni broj uzoraka popločanih podova.

MRAMOR

Cijenimo ih zbog njihove ljepote i sjaja. Odlikuju se širokom paletom uzoraka. Mramori su mekši i slabije otporni od granita te su stoga neprikladniji za vanjsku uporabu.

ČVRSTOĆA

Pješčanici: 500 - 1800 kg/cm2
Mramori: 600 - 2000 kg/cm2
Graniti: 1500 - 2700 kg/cm2
Dioriti: 200 - 2700 kg/cm2
Bazalt: 2500 - 3500 kg/cm2

TVRDOĆA

Pojam tvrdoća označava otpornost stijene na habanje. Ova tvrdoća ovisi o tvrdoći minerala i njihovoj strukturi. Stupanj tvrdoće stijena određujemo u rasponu od 1 do 10 po Mohsovoj ljestvici, kod koje veći brojevi označavaju i veću tvrdoću:

1 do 2 Meke stijene:
šljunak, sadra, kreda.
3 do 4 Polutvrde stijene:
vapnenci, dolomiti, mramor.
5 do7 Tvrde stijene:
granit, diorit, senit.
iznad 7 Vrlo tvrde stijene:
porfir, bazalt, diabaz.

HABANJE

Habanje je vrlo važan pojam kod odabira stijena za prohodne površine. Koeficijent obrusa se ovdje utvrđuje pokusnim brušenjem površine. Nizak koeficijent označava visoki stupanj habanja, a visoki koeficijent niski stupanj habanja:

Pješčanici: 5.3 mm
Kompaktni vapnenci: 4.8 mm
Graniti: 0.7 mm

UPIJANJE VODE

Svaka stijena koju nalazimo u prirodi sadrži i određenu količinu vlage u sebi, i ona nije štetna. No, štetna je vlažnost koju stijena dobiva prigodom uporabe uslijed svoje poroznosti. Stijena sa niskim stupnjem poroznosti ima oko 1 posto vlažnosti. Svojstvo upijanja vode značajno je prije svega kod stijena sa srednjom i velikom poroznošću. Takvi se materijali zato manje otporni na zamrzavanje, a time postaju i manje trajni.

Graniti pripadaju tvrđim i trajnijim stijenama sa niskom sposobnošću upijanja vode i niskim stupnjem habanja. Zato se vanjske površine i prostori visoke uporabne frekventnosti popločavaju granitom ili porfirom.